Roche Navigation Menu Medinfo : Medinfo
  • Prijavite se
  • Odjavite se
  • Pretraga
Roche
  • Gore
  • Naslovna
  • Search
  • Close search

						
							

Searching

    • Naslovna
    • Terapijske oblasti
      Terapijske oblasti Pregled
      • Ginekologija
      • Hemofilija
      • Neurologija
      • Terapijske oblasti
      • Hematologija
      • Karcinom dojke
      • Karcinom pluća
      • Karcinomi kože
    • Trendovi u zdravstvu
      Trendovi u zdravstvu Pregled
    • Alati
      Alati Pregled
      • Kalkulatori
      • PubMed Pretraga
      • MI Atlas
    • O nama
      O nama Pregled
    • Naslovna
    • Terapijske oblasti
        • Ginekologija
        • Hemofilija
      • Neurologija
        • Terapijske oblasti
        • Hematologija
        • Karcinom dojke
        • Karcinom pluća
        • Karcinomi kože
    • Trendovi u zdravstvu
    • Alati
      • Kalkulatori
      • PubMed Pretraga
      • MI Atlas
    • O nama
    • Prijavite se
    • Odjavite se
    Zatvori

    1 - of rezultati za ""

    No results

       Da li ste zdravstveni radnik? Registrujte se kako biste pristupili sadržaju namijenjenom samo zdravstvenim radnicima.

    Prijavite se

    Ovde se nalazite:

    1. Terapijske oblasti
    2. Oftalmologija
    3. Optička koherentna tomografija – principi i tehnička realizacija

    Optička koherentna tomografija – principi i tehnička realizacija

     

     

    Optička  koherentna   tomografija  je  dijagnostička  metoda  koja  omogućava  sagledavanje poprečnih  presjeka  tkiva u rezoluciji od 1 -10 mikrometara,  mjerenjem  vremena  kašnjenja  i intenziteta  eha  svjetlosti  odbijene  od  strukture  tkiva. U tkivima  kao što  je oko maksimalna dubina  snimanja  je ograničena na oko 2-3 mm, zbog  prigušenja rasute svjetlosti. Mada je ova dubina mala, u poređenju   sa  dubinama  koje se postižu  drugim  tehnikama  snimanja, OCT  daje snimke  10-100 puta veće rezolucije  od standardnog ultrazvuka, magnetne resonance i kompjuterizovane tomografije. Zato se ova tehnika i naziva optička biopsija, jer omogućava snimanje struktura tkiva in situ i u realnom vremenu, bez kontakta i bez potrebe za uzimanjem uzorka.

    Prije nego što se napravi snimak, OCT snop se fokusira na mrežnjaču podešavanjem položaja sočiva okulara. Položaj oka pacijenta mora da bude na određenom rastojanju od sočiva okulara, jer ukoliko je oko previše blizu ili daleko od ovog rastojanja, OCT snop  se neće koncentrisati oko pupile, tako da će doći do gubljenja ivica slike. Pravac pogleda pacijenta usmjeravamo i kontrolišemo koristeći unutrašnju tačku fiksacije koju pacijent vidi i koja može da se podešava kompjuterski. Pomjeranjem snopa svjetlosti kojim skeniramo, aparat formira putanju koju vide pacijent i ispitivač kao crvenu liniju. Aparat može da  vidi i fokusira na željeno mjesto na retini pomjeranjem snopa svjetlosti velikom brzinom i istovremeno vizuelizacijom slike očnog dna. Pošto se prikupe podaci za OCT snimak, kretanje snopa se usmjerava kako bi se dobio snimak u velikoj rezoluciji. Mjesto na kome je načinjen snimak bilježi se na video snimku fundus-a neposredno poslije izrade OCT snimka. Putanju kretanja snopa svjetlosti kontroliše kompjuter na osnovu prethodno izabranog modela skeniranja od strane ispitivača.

    Ovom metodom se dobijaju važne dijagnostičke informacije koje su dopuna konvencionalnim tehnikama, kao što je fundus kamera i fluoresceinska angiografija. Korisna je u otkivanju i praćenju   edema makule, centralne serozne horioretinopatije, rupture makule, senilne degeneracije makule, epiretinalne membrane, vitroretinalnog  trakcionog sindroma, subretinalne neovasularizacije itd. OCT se takođe može koristiti za kvantitativna ispitivanja ili morfologiju mrežnjače, može se mjeriti napredovanje bolesti i pratiti efikasnost terapije.

    Snimanje upotrebom OCT-a može da se uporedi  sa B skenom ultrazvuka, s tim što se umjesto ultrazvuka koristi svjetlost. OCT aparati standardne rezolucije imaju aksijalnu rezoluciju od 10 mikrona što je 10-20 puta finije od standardnog B skena ultrazvuka. Oftalmološkim  OCT aparatom ultravisoke rezolucije  namijenjenim istraživanjima, postiže se rezolucija čak i do 3 mikrona. Veća rezolucija omogućava  sagledavanje morfologije pojedinih slojeva mrežnjače, što olakšava postavljanje dijagnoze.

    Snimanje OCT-om može biti korisno pri kvantitativnom mjerenju veličina, kao što su debljina mrežnjače ili slojeva nervnih vlakana u njoj. Mnoga oboljenja mrežnjače se manifestuju strukturnim promjenama, odnosno promjenama arhitektonike mrežnjače. OCT nam pruža dijagnostički važne informacije o patološkim stanjima u pojedinim strukturama oka. OCT  snimci se mogu kvantitativno analizirati upotrebom kompjuterizovanih algoritama za obradu slike, čime se dobijaju objektivne dijagnostičke informacije o strukturama kao što su makula i papilla optičkog živca. Slika se može kompjuterski obraditi i kvantitativna mjerenja se mogu prikazati u vidu topografskih mapa, kao sto su topografske mape debljine mrežnjače, koje omogućavaju direktno poređenje  sa  snimcima  fundusa ili nalazima fluoresceinske angiografije. OCT-a omogućava  neposrednu  vizuelizaciju, kao i dobijanje kvantitativnih informacija, što se čini korisnim u praćenju diskretnih promjena u uzdužnoj strukturi  tkiva, koje mogu biti posljedica strukturnih promjena ili povlačenja oboljenja.

    OCT-om mogu da se uoče promjene morfologije fovee koje ukazuju na defekte u makuli, vitroretinalne trakcije i ablacija retine predjela makule. Takođe, OCT-om se može uočiti nagnutost konture fovee, što je često posljedica prisustva epiretinalne membrane, makularnih pseudodefekata i lamelarnih, odnosno djelimičnih defekata. Gubitak i zaravnjenost kontura foveee, koji se može vidjeti na OCT snimku, posljedica je defekta u nastajanju edema fovee i odlubljenja mrežnjače koje zahvata makulu. OCT-om je moguće razlikovati različite stadijume defekta u makuli, potpuni defekti od pseudodefekta i lamelanog defekta, promjene u retini u smislu cističnog edema i vitroretinalne trakcije. Posebno je važno uočiti zadebljanje u predjelu fovee, jer edem u fovei ima teške posljedice po oštrinu vida. Precizno kvantitativno  mjerenje  debljine mrežnjače i jasno određivanje prednje i zadnje granice mrežnjače, postiže se visokom aksijalnom rezolucijom OCT metode.

    Iz  svega  navedenog  se može zaključiti da OCT dijagnostika, koja je otkrivena 1991. godine, predstavlja jednu od najboljih metoda  koja se široko koristi u dijagnostici i praćenju mnogih bolesti, kao i za navođenje pri  hirurskim intervencijama.

     

     

    Dr  Jelena  Radojičić
    Direktorica Klinike za očne bolesti, Klinički centar Crne Gore


    M-ME-00000449


    Literatura:

    1. OCT dijagnostika dr Jelena Paović






    Podeli
    Zatvori

    • © 2023 Roche Montenegro
    • 22.03.2023
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti
    • Kontakt