Neurologija je veoma sveobuhvatna disciplina koja se bavi tegobama kao što su stalne i jake glavobolje, vrtoglavica, utrnulost i utrnulost u šakama, rukama i stopalima, nesvjestica, smetnje vida, zaboravnost, nevoljni tremor u šakama.

Mozak, kičmena moždina i nervni sistem kontrolišu cio radni sistem tijela. A kada stvari počnu da idu naopako u nervnom sistemu – kada stvari rade pogrešno ili ne funkcionišu – može doći do problema sa govorom, kretanjem, pa čak i disanjem. Nauka o neurologiji bavi se izvorima i metodama liječenja svih ovih problema.

Neurologija je nauka koja se bavi poremećajima nervnog sistema, uključujući mozak, krvne sudove, nerve i mišiće. To je kombinacija riječi "neuron", što znači nerv i "logia", što znači proučavanje. Uopšteno govoreći, oblasti izučavanja neurologije su sljedeće:

• Autonomni nervni sistem,
• Centralni nervni sistem,
• Periferni nervni sistem.

Specijalisti koji rade u oblasti neurologije zovu se neurolozi. Neurologija je nauka koja koristi napredne tehnike.

Neurologija je medicinska oblast koja se bavi mozgom i moždanim bolestima. Neurologija, koja se uglavnom bavi stanjima kao što su moždani udar, epilepsija, Alchajmerova bolest, demencija, Parkinsonova bolest, zaboravnost i poremećaji spavanja, radi zajedno sa drugim specijalnostima.

Neurologija utiče na veoma širok spektar. To je zato što se neurologija bavi bolestima koje se mogu javiti u mnogim oblastima pod uticajem autonomnog nervnog sistema, centralnog nervnog sistema i perifernog nervnog sistema.

Brza i rana dijagnoza je veoma važno pitanje kod neuroloških bolesti koje nastaju uslijed problema u autonomnom, centralnom i perifernom nervnom sistemu, koji čine najosjetljivije životne strukture našeg tijela. Ako dođe do kašnjenja u istrazi i dijagnozi, može doći do nepovratne štete. Iz tog razloga, osobe sa neurološkim poremećajima treba hitno da se obrate najbližem neurologu i nakon rane dijagnoze hitno započnu proces liječenja.

Oblast neurologije je grana nauke koja ispituje odjeljenja kao što su mozak, kičmena moždina, periferni nervi i bolesti mišića i koristi druge metode liječenja osim hirurgije. Epilepsija, Parkinsonova, Alchajmerova bolest, migrene i tumorske bolesti su najpoznatija i najčešća stanja među neurološkim poremećajima, kojima se bave odjeljenja neurologije u bolnicama.

Kao simptomi neuroloških bolesti mogu se okarakterisati dugotrajne glavobolje, bolovi u vratu, leđima, pa čak i donji dio leđa, ili anomalije poput poremećaja sna. Kada su ovi simptomi iz oblasti neurologije – medicinske specijalnosti koja se bavi mozgom i moždanim bolestima uopšte – prisutni, treba ih što prije procijeniti kroz određene testove. Zato što su rana dijagnoza i početak liječenja, posebno kod neuroloških oboljenja, veoma važni za oporavak. U suprotnom, mogu nastati rizici opasni čak i po život.

Fizički bol ili neprijatni simptomi se javljaju kod bolesti mozga i nerava, kao i kod drugih bolesti. U tom smislu, da bi procijenili simptome neuroloških bolesti, pacijenti obično razmišljaju o traženju pomoći od neurologa sa sljedećim simptomima i pritužbama:

• glavobolja
• vrtoglavica
• nesvjestica
• poremećaji spavanja
• drhtanje ruku i nevoljni pokreti
• poremećaji kretanja
• poremećaji svesti
• zaborav
• bol u donjem dijelu leđa
• gubitak ravnoteže

Sve ove pritužbe i simptomi takođe mogu biti uzrokovani uzrocima kao što su pretjerani umor ili stres. Međutim, ako imate jedan ili više ovih simptoma, svakako je korisno konsultovati neurologa.

Reference:

1. NINDS Multiple Sclerosis Information Page. National Institute of Neurological Disorders and Stroke. 19. novembar 2015. Preuzeto 6. mart 2016.

2. Compston A, Coles A (October 2008). "Multiple sclerosis." Lancet 372(9648): 1502–1517.

3. Compston A, Coles A (April 2002). "Multiple sclerosis." Lancet 359(9313): 1221–1231.

4. Murray ED, Buttner EA, Price BH (2012). "Depression and Psychosis in Neurological Practice." In: Daroff R, Fenichel G, Jankovic J, Mazziotta J (eds.). Bradley's Neurology in Clinical Practice (6th ed.). Philadelphia, PA: Elsevier/Saunders.

5. Lublin FD, Reingold SC (April 1996). "Defining the clinical course of multiple sclerosis: results of an international survey." Neurology 46(4): 907–911.

6. Kurtzke JF. J Neurovirol 2000; 6(Suppl 2): S134–S140.

7. Munger KL, et al. JAMA 2006; 296(23): 2832–2838.

8. Handel AE, et al. PLoS One 2011; 6(1): e16149.

9. Ramagopalan SV, et al. Lancet Neurol 2010; 9(7): 727–739.

10. Robertson NP, et al. Brain 1996; 119(Pt 2): 449–555.

11. Ascherio A, Munger KL. Ann Neurol 2007; 61(4): 288–299.

12. Alenda R, et al. Eur J Neurol 2014; 21(8): 1096–1101.

13. Burton JM, O'Connor PW, Hohol M, Beyene J (12. decembar 2012.). "Oral versus intravenous steroids for treatment of relapses in multiple sclerosis." The Cochrane Database of Systematic Reviews 12: CD006921.

14. The National Collaborating Centre for Chronic Conditions (2004). Multiple Sclerosis: National Clinical Guideline for Diagnosis and Management in Primary and Secondary Care (PDF). London: Royal College of Physicians. pp. 54–57.