Oftalmologija
Autor: Milica Jelić, glavna sestra,
Klinika za očne bolesti, Klinički centar Crne Gore
Prevalenca oftalmoloških oboljenja je visoka svuda u svijetu, a predvidja se da će ona nastaviti da raste.
Globalna prevalence AMD-a (senilne degeneracije makule) je oko 200 miliona oboljelih, a do 2040. godine predvidja se porast od 47%.
Što se tiče DR-a (dijabetičke retinopatije) globalna prevalence je oko 100 miliona oboljelih, a do 2045. godine predvidja se porast od 56%.
DME (dijabetički makularni edem) broji oko 18 miliona oboljelih na globalnom nivou, a do 2045. godine predvidja se porast od 52%.
RVO ( venska okluzija) broji oko 28 miliona oboljelih i predvidjeni rast od 20% do 2050. godine.
Oštećenje vida ima značajan uticaj na kvalitet života. Ljudi koji pate od oštećenja vida često imaju problem kao što su: poteškoće u prepoznavanju lica, nemogućnost čitanja slova standardne veličine ili gledanje televizora, izazove sa vožnjom ili korišćenjem drugih oblika prevoza. Uopšteno gledano bolesti mrežnjače mogu imati dubok emocionalni i socijalni uticaj na oboljele kao i na članove njihovih porodica.
Anti-VEGF terapija predstavlja savremeni standard u liječenju gore navedenih oboljenja. Budući da je riječ o invazivnoj terapiji koja se primjenjuje intravitrealnom injekcijom, njeno sprovodjenje zahtijeva strogo pridržavanje protokola.
Medicinska sestra u ovom procesu ima ključnu ulogu- od administrativne i logističke pripreme, do same asistencije tokom aplikacije lijeka i edukacije pacijenata. Proces započinje kada pacijent nakon završenog oftalmološkog pregleda pristupi konzilijumu oftalmologa. Informaciju o potrebnoj dokumentaciji i danu kada se održava konzilijum dobija od sestre. Nakon što konzilijum oftalmologa potvrdi indikaciju za anti-VEGF terapiju i pacijent dobije odobrenje jer ispunjava kriterijume koje je odredio Fond zdravstva, medicinska sestra dalje preuzima organizaciju koja podrazumijeva sljedeće:
- evidentira odluku konzilijuma u medicinskoj dokumentaciji
- planira i zakazuje termin
- komunicira sa pacijentom o datumu dolaska
Specifičnost anti-VEGf terapije leži u skupim ljekovima čija nabavka i čuvanje zahtijevaju posebnu pažnju. Ključnu ulogu u tom procesu ima medicinska sestra. Ona naručuje lijek u dogovoru sa farmaceutskom službom, kontroliše rok trajanja lijeka, vodi evidenciju o utrošku lijeka. Takodje osigurava pravilno čuvanje lijeka ( hladni lanac -2-8* C).
Na dan aplikacije sestra provjerava identitet pacijenta kao i medicinsku dokumentaciju. Kada se steknu svi uslovi za prijem, pacijent se sa kartonom prijema upućuje na Prijemno odjeljenje gdje mu se otvara istorija bolesti, a nakon toga u pratnji sestre ide na Odjeljenje za oftalmologiju.
Injekcije se apliciraju u operacionoj sali, u sterilnim uslovima. Instrumentari pripremaju lijek po unaprijed utvrdjenom protokolu, takodje pripremaju instrumente, dezinfikuju operaciono polje i asistiraju ljekaru tokom aplikacije.
Nakon aplikacije, sestra prati pacijenta i bilježi eventualne rane reakcije, edukuje pacijenta kako da primjenjuje lokalnu terapiju, na koje simptome treba da obrati pažnju (bol, crvenilo, pad vida), kao i gdje da se javi u slučaju komplikacija.
Anti-VEGF terapija je primjer gdje je timski rad presudan. Medicinska sestra povezuje rad oftalmologa, farmaceuta i administrativnog osoblja, čime se osigurava da pacijent pravovremeno dobije terapiju. Ona nije samo tehnički asistent, već integralni dio zdravstvenog tima. Njena uloga u dijagnostici, planiranju terapije, administraciji, logistici, edukaciji i timskom radu osigurava efikasno funkcionisanje klinike i pruza pacijentima sigurnost , podršku i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Time ona postaje nezaobilazna karika u lancu očuvanja vida i kvaliteta života pacijenata.
Literatura:
1. Wong WL, et al. Lancet Glob Health. 2014;2:e106–16;
2. Teo ZL, et al. Ophthalmol. 2021;128:1580–91;
3. Tham YC, et al. AAO. 2014;121(11):2081–90;
4. Song P, et al. J Glob Health. 2019;9:010427;
5. Li JQ, et al. Ophthalmologica. 2019;241:183–9;
6. Stapleton F, et al. Ocul Surf. 2017;15:334–65
M-ME-00001178